Bijedni Ravide, što ti na um pade
te naglavce u moje jambe srljaš?
Kog si zazvao krivo boga, pa te
on na bezumnu svađu sa mnom tjera?
Želiš da se o tebi svagdje priča?
Hoćeš po svaku cijenu slavan biti?
Bit ćeš: trpjet ćeš dugu kaznu jer si
htio ljubiti onu koju ljubim.

Quaenam te mala mens, miselle Ravide,
agit praecipitem in meos iambos?
Quis deus tibi non bene advocatus
vecordem parat excitare rixam?
An ut pervenias in ora vulgi?
Quid vis? Qualubet esse notus optas?
Eris, quandoquidem meos amores
cum longa voluisti amare poena.